Lagasafn. Ķslensk lög 12. aprķl 2024. Śtgįfa 154b. Prenta ķ tveimur dįlkum.
1949 nr. 41 25. maķ
1. gr.
[Mešan Ķsland er ašili aš samningnum um samręmingu nokkurra reglna varšandi loftflutninga milli landa, er undirritašur var ķ Varsjį hinn 12. október 1929, eins og honum hefur veriš breytt meš bókuninni geršri ķ Haag 28. september 1955, višbótarsamningnum um samręmingu tiltekinna reglna um loftflutninga milli landa sem annar ašili en hinn samningsbundni flytjandi annast, sem geršur var ķ Gvadalajara 18. september 1961, og višbótarbókun nr. 4 sem gerš var ķ Montreal 25. september 1975 um breytingar į samningnum um samręmingu nokkurra reglna varšandi loftflutninga milli landa, er undirritašur var ķ Varsjį 12. október 1929, eins og honum var breytt meš Haag-bókuninni frį 28. september 1955, skulu įkvęši framangreindra samninga, višbótarsamninga og bókana sem birt eru sem fylgiskjal meš lögum žessum hafa lagagildi hér į landi.]1) 1. gr. 1. Samningur žessi gildir um allan flutning milli landa į mönnum, farangri og vörum flugleišis gegn greišslu. Hann gildir og um ókeypis flutning flugleišis, enda annist flugfélag flutninginn. 2. [Ķ samningi žessum skal flutningur vera talinn milli landa, žegar brottfararstašur og įkvöršunarstašur samkvęmt flutningssamningi eru innan tveggja samningsrķkja, og gildir žaš einnig žótt hlé verši į flutningnum eša skipt sé um loftfar. Séu brottfararstašur og įkvöršunarstašur innan landsvęša sama samningsrķkis, skal flutningurinn talinn vera milli landa, ef lenda žarf innan annars rķkis į leišinni, enda žótt žaš rķki sé eigi ašili aš samningi žessum. Eigi skal flutningur įn slķkrar viškomu milli landsvęša sama samningsrķkis teljast millilandaflutningur ķ samningi žessum. 3. Nś tekur eitt flugfélag viš flutningi af öšru, og skal sį flutningur vera talinn óslitinn, ef ašilar flutningssamnings eru sammįla um, aš um einn og sama flutning sé aš ręša, hvort sem einn eša fleiri samningar hafa veriš um žaš geršir. Skal slķkur flutningur teljast millilandaflutningur, enda žótt einum samningi eša mörgum beri aš fullnęgja algerlega innan landsvęšis sama rķkis.]1) 2. gr. 1. Samningur žessi skal einnig gilda um flutning, sem framkvęmdur er af rķki, bęjarfélagi eša öšrum opinberum stofnunum meš žeim kjörum, sem um ręšir ķ 1. gr. 2. [Aš žvķ er varšar flutning pósts skal viškomandi flytjandi ašeins skašabótaskyldur gagnvart hlutašeigandi póststjórn ķ samręmi viš gildandi reglur um tengsl flytjenda og póststjórna. 3. Įkvęši samnings žessa gilda ekki um flutning pósts nema aš žvķ leyti sem kvešiš er į um ķ 2. mgr. žessarar greinar.]1) 3. gr. 1. [Žegar faržegar eru fluttir, skal afhenda farsešil og tilgreina ķ honum:
2. Farsešill skal, ef hiš gagnstęša sannast ekki, gilda sem sönnun į žvķ, aš flutningssamningur hafi veriš geršur, svo og į įkvęšum hans. Nś er farsešill eigi fyrir hendi eša hann er meš óreglulegri gerš eša hann hefur glatast, og breytir žaš engu um, hvort flutningssamningur sé fyrir hendi né um gildi hans, en hįšur skal hann engu aš sķšur įkvęšum samnings žessa. Nś hefur faržegi samt sem įšur meš samžykki flytjanda fariš um borš įn žess aš farsešill hafi veriš śt gefinn eša įn žess aš ķ farsešlinum sé įkvęši žaš, sem getur ķ c-liš 1. tölul. žessarar greinar, og er flytjanda žį óheimilt aš notfęra sér įkvęši 22. gr.]1) 4. gr. 1. [Žegar fluttur er skrįšur farangur, skal gefa śt farangurssešil. Ef hann er ekki ķ sambandi viš farsešil eša innifalinn ķ farsešli, sem geršur er ķ samręmi viš įkvęši 1. tölul. 3. gr., skal į honum tilgreina:
2. Farangurssešill skal, ef hiš gagnstęša sannast ekki, gilda sem sönnun į skrįsetningu farangurs og įkvęšum flutningssamnings. Nś er farangurssešill eigi fyrir hendi eša hann er meš óreglulegri gerš eša hefur glatast, og breytir žaš engu um, hvort flutningssamningur sé fyrir hendi né um gildi hans, en hįšur skal hann engu aš sķšur įkvęšum samnings žessa. Nś tekur flytjandi samt sem įšur viš farangri, įn žess aš farangurssešill hafi veriš afhentur, eša farangurssešillinn (nema hann sé ķ sambandi viš eša innifalinn ķ farsešli, sem geršur er ķ samręmi viš įkvęši 3. gr., 1. tölul. c) inniheldur ekki įkvęši žaš, sem greinir ķ c-liš žessarar greinar, og er flugfélaginu žį óheimilt aš notfęra sér įkvęši 22. gr., 2. tölul.]1) 5. gr. [1. Afhenda ber flugfarmskķrteini žegar um farmflutning er aš ręša. 2. Heimilt er aš varšveita greinargerš um fyrirhugašan flutning meš öšrum hętti sem getur, samžykki sendandi žaš, komiš ķ staš žess aš afhenda flugfarmskķrteini. Ef slķkri annarri ašferš er beitt skal flytjandinn, ęski sendandi žess, afhenda sendanda móttökukvittun fyrir farminum sem gerir kleift aš bera kennsl į sendinguna og heimilar ašgang aš žeim upplżsingum sem koma fram ķ žeirri greinargerš sem er varšveitt meš öšrum hętti sem fyrr greinir. 3. Žó ekki sé unnt, į umflutnings- og įkvöršunarstöšum, aš beita žeirri ašferš annarri, sem gerši kleift aš varšveita greinargeršina um flutning sem um getur ķ 2. mgr. žessarar greinar, veitir žaš ekki sendanda rétt til žess aš neita aš taka viš farmi til flutnings.]1) 6. gr. [1. Sendandi skal fylla śt flugfarmskķrteini ķ žremur frumeintökum. 2. Fyrsta eintakiš skal merkt „handa flytjanda“ og skal sendandi undirrita žaš. Annaš eintakiš skal merkt „handa vištakanda“ og skal sendandi og flytjandi undirrita žaš. Flytjandinn skal undirrita žrišja eintakiš og afhenda sendanda eftir aš farmi hefur veriš veitt vištaka. 3. Heimilt er aš prenta eša stimpla undirritun flytjanda og sendanda. 4. Śtfylli flytjandinn flugfarmskķrteiniš, aš beišni sendanda, skal litiš svo į aš flytjandinn hafi gert žaš fyrir hönd sendanda, nema fęršar séu sönnur į annaš.]1) 7. gr. [Ef um fleiri en eitt stykki er aš ręša:
8. gr. [Flugfarmskķrteiniš og móttökukvittun fyrir farmi skulu innihalda upplżsingar um:
9. gr. [Žrįtt fyrir aš įkvęšum 5. til 8. gr. sé ekki fylgt hefur žaš engin įhrif į tilvist og gildi farmsamnings sem įkvęši samnings žessa gilda engu aš sķšur um, mešal annars įkvęši um takmörkun bótaįbyrgšar.]1) 10. gr. [1. Sendandi er įbyrgur fyrir žvķ aš upplżsingar og yfirlżsingar um farm, sem hann fęrir inn ķ flugfarmskķrteini eša eru fęršar inn fyrir hans hönd, séu réttar; žaš sama gildir um upplżsingar og yfirlżsingar um farm sem hann lętur flytjandanum ķ té eša eru lįtnar flytjanda ķ té fyrir hans hönd og fęra į inn ķ móttökukvittun fyrir farmi eša greinargerš sem er varšveitt meš öšrum hętti sem um getur ķ 2. mgr. 5. gr. 2. Sendandi skal gera flytjanda skašlausan vegna alls tjóns sem flytjandinn veršur fyrir, eša annar ašili sem flytjandinn er įbyrgur gagnvart, sakir žess aš upplżsingarnar og yfirlżsingarnar, sem sendandi lętur ķ té eša eru lįtnar ķ té fyrir hans hönd, eru ólögmętar, rangar eša ófullkomnar. 3. Flytjandinn skal, meš fyrirvara um įkvęši 1. og 2. mgr. žessarar greinar, gera sendanda skašlausan vegna alls tjóns sem sendandinn veršur fyrir, eša annar ašili sem sendandinn er įbyrgur gagnvart, sakir žess aš upplżsingarnar og yfirlżsingarnar, sem flytjandinn fęrir inn, eša eru fęršar inn fyrir hans hönd, ķ móttökukvittun fyrir farmi eša greinargerš, sem er varšveitt meš öšrum hętti sem um getur ķ 2. mgr. 5. gr., eru ólögmętar, rangar eša ófullkomnar.]1) 11. gr. [1. Flugfarmskķrteini eša móttökukvittun fyrir farmi gildir aš órannsökušu mįli sem sönnun fyrir žvķ aš samningur hafi veriš geršur, žvķ aš viš farmi hafi veriš tekiš og fyrir žeim flutningsskilmįlum sem žar um getur. 2. Yfirlżsingar ķ flugfarmskķrteini eša móttökukvittun fyrir farmi um žyngd, mįl og umbśšir farms sem og stykkjafjölda gilda aš órannsökušu mįli sem sönnun fyrir žeim atrišum sem eru tilgreind. Yfirlżsingar um magn, rśmtak eša įstand vöru gilda hins vegar ekki sem sönnunargagn gegn flytjanda, nema aš žvķ leyti sem fram kemur ķ flugfarmskķrteini eša móttökukvittun fyrir farmi aš hann hafi, ķ višurvist sendanda, gengiš śr skugga um sannleiksgildi žeirra eša žęr eiga skylt viš sżnilegt įstand farmsins.]1) 12. gr. [1. Sendandi hefur, meš fyrirvara um žį skyldu aš standa viš allar skuldbindingar sķnar samkvęmt farmsamningi, rétt til žess aš rįšstafa farmi meš žvķ aš fjarlęgja hann ķ flughöfn sem er brottfararstašur eša įkvöršunarstašur eša meš žvķ aš stöšva flutning hans į leišinni hvar sem lent er eša krefjast žess aš hann verši afhentur į įkvöršunarstaš eša į leišinni öšrum ašila en žeim vištakanda sem var upphaflega tilnefndur eša meš žvķ aš krefjast žess aš hann sé endursendur til flughafnar sem er brottfararstašur. Hann skal ekki fara meš fyrrnefndan rįšstöfunarrétt žannig aš flytjandinn eša ašrir sendendur verši fyrir tjóni og skal endurgreiša śtlagšan kostnaš sem hlżst af žvķ aš žessum rétti er beitt. 2. Sé ógerlegt aš fara aš fyrirmęlum sendanda skal flytjandinn tilkynna honum žaš įn tafar. 3. Fari flytjandinn aš fyrirmęlum sendanda um rįšstöfun farms įn žess aš krefjast žess aš sį hluti flugfarmskķrteinis eša móttökukvittunar fyrir farmi, sem žeim sķšarnefnda er afhentur, sé lagšur fram mun hann verša skašabótaskyldur, meš fyrirvara um rétt hans til bóta frį sendanda, fyrir öllu tjóni sem hver sį ašili, sem löglega hefur yfir aš rįša fyrrnefndum hluta flugfarmskķrteinisins eša móttökukvittunarinnar fyrir farmi, kann aš verša fyrir af žeim sökum. 4. Réttur sendanda fellur nišur um leiš og réttur vištakanda hefst skv. 13. gr. Neiti vištakandi žvķ aš taka viš farmi eša ekki er unnt aš nį sambandi viš hann endurheimtir sendandi samt sem įšur rįšstöfunarrétt sinn.]1) 13. gr. [1. Vištakanda ber, nema sendandi hafi haldiš fram rétti sķnum skv. 12. gr., réttur til aš gera kröfu, viš komu farms til įkvöršunarstašar, um aš flytjandinn afhendi honum farminn gegn greišslu tilhlżšilegra gjalda og eftir aš hann hefur fullnęgt skilyršum um flutning. 2. Flytjanda ber skylda til žess aš tilkynna vištakanda įn tafar um komu farms, nema samiš sé um annaš. 3. Višurkenni flytjandi aš farmur hafi glatast eša sé farmur ókominn sjö dögum eftir žann dag sem von var į honum getur vištakandi haldiš fram žeim rétti gagnvart flytjandanum sem farmsamningurinn kvešur į um.]1) 14. gr. [Sendandi og vištakandi geta hvor um sig nżtt sér allan žann rétt sem žeim ber skv. 12. og 13. gr., hvor ķ eigin nafni, hvort sem žeir gęta eigin hagsmuna eša hagsmuna annarra, aš žvķ tilskildu aš žeir sinni žeim skyldum sem žeim ber samkvęmt farmsamningi.]1) 15. gr. [1. Įkvęši 12., 13. og 14. gr. hafa hvorki įhrif į tengsl sendanda og vištakanda žeirra į milli né gagnkvęm tengsl žrišju ašila sem sękja rétt sinn annašhvort til sendanda eša vištakanda. 2. Įkvęšum 12., 13. og 14. gr. mį ašeins breyta meš sérstöku įkvęši ķ flugfarmskķrteini eša móttökukvittun fyrir farmi.]1) 16. gr. [1. Sendanda er skylt aš lįta ķ té žęr upplżsingar og framvķsa žeim skjölum sem eru naušsynleg til žess aš uppfylla formkröfur tollyfirvalda og lögreglu įšur en unnt er aš afhenda vištakanda farm. Sendandi er skašabótaskyldur gagnvart flytjanda vegna tjóns sem hlżst af žvķ aš slķkar upplżsingar eša skjöl vantar eša žau eru ófullkomin eša ólögmęt, nema tjóniš sé af völdum flytjandans, starfsmanna hans eša umbošsmanna. 2. Flytjanda ber ekki skylda til žess aš kanna hvort fyrrnefndar upplżsingar eša skjöl séu rétt eša fullnęgjandi.]1) 17. gr. Nś lętur faržegi lķfiš eša veršur fyrir lķkamsmeišslum eša heilsutjóni vegna slyss, sem oršiš hefur ķ loftfari eša žegar fariš var ķ loftfar eša śr, og skal žį flytjandi įbyrgur. 18. gr. [1. Flytjandi er skašabótaskyldur vegna tjóns, sem veršur žegar skrįšur farangur eyšileggst eša glatast eša skemmist, ašeins ef sį atburšur, sem olli žvķ tjóni sem žannig varš, įtti sér staš mešan į loftflutningi stóš. 2. Flytjandi er skašabótaskyldur vegna tjóns, sem veršur žegar farmur eyšileggst eša glatast eša skemmist, ašeins ef sį atburšur, sem olli žvķ tjóni sem žannig varš, įtti sér staš mešan į loftflutningi stóš. 3. Flytjandinn er samt sem įšur ekki skašabótaskyldur fęri hann sönnur į aš eyšilegging, hvarf eša tjón į farmi hafi orsakast einvöršungu af einni eša fleiri eftirtalinna įstęšna:
4. Undir loftflutning, ķ skilningi mįlsgreina žessarar greinar hér aš framan, fellur sį tķmi sem farangur eša farmur er ķ vörslu flytjanda, ķ flughöfn eša um borš ķ loftfari eša, žegar um er aš ręša lendingu utan flughafnar, į hvaša staš sem er. 5. Loftflutningur nęr ekki til nokkurs flutnings į landi, į sjó eša įm sem fer fram utan flughafnar. Fari hins vegar slķkur flutningur fram sem lišur ķ framkvęmd samnings um loftflutninga, vegna fermingar, afhendingar eša umfermingar, er litiš svo į, nema fęršar séu sönnur į annaš, aš tjón sé vegna atburšar sem įtti sér staš mešan į loftflutningi stóš.]1) 19. gr. Flytjandi ber įbyrgš į tjóni, sem veršur vegna drįttar viš loftflutning faržega, móttekins farangurs eša vöru. 20. gr. [Flytjandi skal ekki skašabótaskyldur, žegar um ręšir flutning faržega og farangurs og žegar tjón veršur vegna tafa į flutningi farms, fęri hann sönnur į aš hann og starfsmenn hans og umbošsmenn hafi gert allar naušsynlegar rįšstafanir til žess aš koma ķ veg fyrir tjóniš eša aš žeir hafi ekki meš nokkru móti getaš gert slķkar rįšstafanir.]1) 21. gr. [1. Žegar um ręšir flutning faržega og farangurs og fęri flytjandi sönnur į aš sį ašili, sem veršur fyrir tjóni, hafi valdiš tjóninu eša stušlaš aš žvķ meš vanrękslu getur dómstóllinn, ķ samręmi viš lög viškomandi lands, sżknaš flytjandann eša lękkaš skašabęturnar. 2. Žegar um ręšir flutning farms og fęri flytjandi sönnur į aš sį ašili, sem krefst skašabóta, eša sį ašili, sem hann sękir rétt sinn til, hafi valdiš tjóninu eša stušlaš aš žvķ meš vanrękslu eša öšrum ólögmętum verknaši eša ašgeršarleysi skal bera sakir af flytjandanum, aš hluta til eša aš fullu, meš tilliti til bótaįbyrgšar hans gagnvart krefjanda, aš žvķ marki sem slķk vanręksla eša ólögmętur verknašur eša ašgeršarleysi olli tjóninu eša stušlaši aš žvķ.]1) 22. gr. 1. [Viš flutning faržega ķ lofti skal bótaįbyrgš flytjanda fyrir hvern faržega eigi fara fram śr tvö hundruš og fimmtķu žśsund frönkum. Geri lög lands žess, er skašabótamįl er höfšaš ķ, rįš fyrir greišslu meš afborgunum, skal heildarupphęšin (höfušstóll) eigi fara fram śr žessu hįmarki. Heimilt er žó flytjanda og faržega aš gera meš sér sérstakan samning um hęrra hįmark įbyrgšar. 2. a. Viš flutning skrįšs farangurs …1) skal bótaįbyrgš flytjanda eigi fara fram śr tvö hundruš og fimmtķu frönkum fyrir hvert kķló. Hįmark žetta gildir žó eigi, ef sendandi hefur viš afhendingu vara til flytjanda gefiš sérstaka yfirlżsingu um žį hagsmuni, sem viš afhendingu į įkvöršunarstaš eru tengdir, og greitt aukagjald, ef į žarf aš halda. Hin tilgreinda upphęš skal žį vera hįmark bótaskyldu flytjanda, nema hann sanni aš raunverulegir hagsmunir sendanda eša faržega hafi veriš minni.
3. Aš žvķ er snertir farangur, sem faržegi hefur ķ sķnum vörslum, er hįmark bótaskyldu flytjanda takmarkaš viš fimm žśsund franka fyrir hvern faržega. 4. Žó aš hér sé greint hįmark bótaskyldu, er dómstólum žó heimilt ķ samręmi viš landslög aš dęma aukalega til greišslu hluta af mįlskostnaši eša mįlskostnašar alls og til greišslu annars kostnašar viš mįlssókn, sem kęrandi kann aš hafa oršiš aš greiša. Eigi gildir žó žetta įkvęši, ef bótaupphęšin, sem dęmd er, auk mįlskostnašar og annars kostnašar viš mįlssókn, fer eigi fram śr žeirri upphęš, sem flytjandi hefur skriflega bošist til aš greiša innan sex mįnaša frį žvķ er atburšur sį varš, sem skašanum olli, eša įšur en mįlssókn var hafin, ef sķšar varš. 5. Upphęšir žęr, sem greindar eru ķ frönkum ķ žessari grein, skulu mišast viš gjaldeyriseiningu, er sé sextķu og fimm og hįlft milligramm gulls, sem er nķu hundruš žśsundustu aš skķrleika. Žegar breyta žarf slķkum upphęšum ķ mynt viškomandi lands, mį lįta standa į jafnri mynteiningu. Umreikning umręddra upphęša ķ mynt viškomandi lands, nema gullmynt sé, skal fara fram eftir skrįšu gullgengi umręddrar myntar į žeim degi, er dómur er upp kvešinn, ef um mįlssókn veršur aš ręša.]2) [6. Lķta ber svo į aš meš žeim fjįrhęšum sem gefnar eru upp ķ SDR ķ žessari grein sé įtt viš sérstök drįttarréttindi samkvęmt skilgreiningu Alžjóšagjaldeyrissjóšsins. Umreikningur fjįrhęša ķ innlenda gjaldmišla skal, žegar um ręšir mįlarekstur fyrir dómstólum, fara fram mišaš viš veršgildi slķkra gjaldmišla ķ sérstökum drįttarréttindum daginn sem dómur er kvešinn upp. Reikna ber śt ķ SDR-veršgildi innlends gjaldmišils samningsašila, sem į ašild aš Alžjóšagjaldeyrissjóšnum, samkvęmt matsašferšinni sem Alžjóšagjaldeyrissjóšurinn beitir, svo gott sem daginn sem dómur er kvešinn upp, vegna mešferšar hans og yfirfęrslu. Reikna ber śt ķ SDR-veršgildi innlends gjaldmišils samningsašila, sem ekki į ašild aš Alžjóšagjaldeyrissjóšnum, meš žeim hętti sem žaš ašildarrķki įkvešur. 23. gr. 1. Hver sį samningur, sem mišar aš žvķ aš leysa flytjanda undan įbyrgš eša įkveša minni upphęš en žį, sem įkvešin er ķ samningi žessum, er ógildur, en flutningssamningurinn skal halda gildi sķnu og vera hįšur įkvęšum samnings žessa. 2. [Eigi gildir 1. tölul. žessarar greinar um įkvęši varšandi tjón eša skaša, sem stafar af ešli eša įgalla ķ farmi žeim, sem fluttur er.]1) 24. gr. [1. Aš žvķ er varšar flutning faržega og farangurs er einungis unnt aš höfša skašabótamįl, įn tillits til mįlavaxta, meš hlišsjón af skilyršum og žeim mörkum bótaįbyrgšar, sem eru sett fram ķ samningi žessum, įn tillits til žess hverjir hafa rétt til žess aš höfša mįl og hver réttur hvers og eins er. 2. Aš žvķ er varšar flutning farms er einungis unnt aš höfša skašabótamįl, įn tillits til mįlavaxta og hvort sem žaš er reist į samningi žessum eša farmsamningi eša skašabótarétti eša į öšru, meš hlišsjón af skilyršum og žeim mörkum bótaįbyrgšar, sem eru sett fram ķ samningi žessum, įn tillits til žess hverjir hafa rétt til žess aš höfša mįl og hver réttur hvers og eins er. Fyrrnefnd mörk bótaįbyrgšar jafngilda hįmarksbótaįbyrgš og er óheimilt aš fara fram yfir žau óhįš žvķ hvaša ašstęšur leiddu til bótaįbyrgšar.]1) 25. gr. [Aš žvķ er varšar flutning faržega og farangurs gilda mörk bótaįbyrgšar, sem eru tilgreind ķ 22. gr., ekki ef sönnur eru fęršar į aš tjóniš sé vegna verknašar eša ašgeršarleysis flytjandans, starfsmanna hans eša umbošsmanna sem er framinn eša višhaft ķ žvķ skyni aš valda tjóni eša sem rekja mį til kęruleysis og viškomandi hefši mįtt vita aš tjón mundi sennilega hljótast af slķkum verknaši eša ašgeršarleysi; sį fyrirvari er žó į aš žegar um ręšir slķkan verknaš eša ašgeršarleysi starfsmanns eša umbošsmanns séu einnig fęršar sönnur į aš hann hafi veriš aš verki į vettvangi starfs sķns.]1) [25. gr. A. 1. Nś er mįl höfšaš gegn starfsmanni eša umbošsmanni flytjanda śt af tjóni, sem samningur žessi nęr til, og skal honum heimilt, ef hann sannar aš hann hafi haldiš sér viš verksviš sitt, aš hagnżta sér takmörkun žį į bótaskyldu, sem flytjanda er sjįlfum heimilt aš hagnżta sér samkvęmt 22. gr. 2. Ķ slķku tilfelli skal samanlögš bótafjįrhęš sś, er flytjandi, starfsmenn hans eša umbošsmenn eiga aš greiša, ekki fara fram śr greindu hįmarki. 3. [Aš žvķ er varšar flutning faržega og farangurs gilda įkvęši 1. og 2. mgr. žessarar greinar ekki ef sönnur eru fęršar į aš tjóniš sé vegna verknašar eša ašgeršarleysis flytjandans, starfsmanna hans eša umbošsmanna sem er framinn eša višhaft ķ žvķ skyni aš valda tjóni eša sem rekja mį til kęruleysis og viškomandi hefši mįtt vita aš tjón mundi sennilega hljótast af slķkum verknaši eša ašgeršarleysi.]1)]2) 26. gr. 1. Ef tekiš er viš skrįšum farangri eša vöru įn fyrirvara af hįlfu vištakanda, skal tališ aš munirnir hafi veriš óskemmdir og ķ samręmi viš flutningssamninginn uns annaš sannast. 2. [Verši um tjón aš ręša, ber móttakanda aš tilkynna flytjanda žaš jafnskjótt og žess veršur vart, ķ sķšasta lagi sjö dögum eftir móttökudag, ef um farangur er aš ręša, og fjórtįn dögum, ef um farm er aš ręša. Ef um tafir er aš ręša, ber aš senda slķka kvörtun ķ sķšasta lagi tuttugu og einum degi eftir aš afhending hefur fariš fram.]1) 3. Tilkynning skal skrįš į flutningsskķrteini eša send bréflega įšur en frestur er lišinn. 4. Sé tjón eigi tilkynnt innan hinna tilskildu tķmamarka falla nišur kröfur į hendur flytjanda, enda sé eigi um svik aš ręša af hans hįlfu. 27. gr. Nś er skuldari lįtinn og skal žį heimilt aš beina skašabótakröfum samkvęmt samningi žessum gegn žeim sem tekiš hafa viš réttindum hans og skyldum. 28. gr. 1. Skašabótamįl skal höfša ķ žvķ samningsrķki, sem sękjandi įkvešur, annaš hvort žar sem flytjandi į heima eša hefur ašalskrifstofu sķna eša śtibś žaš, sem gerši flutningssamninginn eša loks į įkvöršunarstašnum. 2. Réttarfarsįkvęši fara eftir lögum žess lands, sem mįl er höfšaš ķ. 29. gr. 1. Réttur til aš höfša skašabótamįl fellur nišur, ef mįl er eigi höfšaš innan tveggja įra frį žvķ aš loftfar kom į įkvöršunarstaš eša frį žeim degi aš loftfar skyldi koma žangaš eša frį žvķ aš flutningur stöšvašist. 2. Įkvöršun frests fer eftir lögum žess lands, sem mįl er höfšaš ķ. 30. gr. 1. Ef fleiri en einn flytjandi eiga hver į eftir öšrum aš sjį um flutning žann, er um ręšir ķ 1. gr. 3. mgr., skal hver žeirra hlķta įkvęšum samnings žessa, ef hann tekur viš faržegum, skrįšum farangri eša vörum, og skal hlutašeigandi flytjandi talinn ašili flutningssamnings aš svo miklu leyti sem žann hluta flutningsins snertir, sem honum ber aš sjį um. 2. Faržegi eša žeir, er taka viš réttindum hans, geta einungis beint kröfum sķnum til žess flytjanda, sem hefur séš um žann hluta flutningsins, sem tjón eša drįttur varš ķ sambandi viš, enda hafi fyrsti flytjandi eigi samkvęmt beinum samningi tekiš aš sér įbyrgš į öllum flutningnum. 3. Žegar um er aš ręša flutning į skrįšum farangri eša vörum, getur sendandi beint kröfum sķnum til fyrsta flytjanda, en sį sem rétt į į afhendingu getur beint sķnum kröfum til sķšasta flytjanda. Hvor um sig getur žar aš auki snśiš sér aš žeim flytjanda, sem sį um flutninginn, žegar eyšilegging, glötun, tjón eša drįttur varš. Flytjendur žessir eru įbyrgir in solidum gagnvart sendanda og žeim, sem afhenda ber vöruna. [30. gr. A. Ekkert ķ samningi žessum skal koma ķ veg fyrir aš ašili, sem į rétt į skašabótum samkvęmt įkvęšum hans, eigi endurkröfurétt į hendur hvaša žrišja ašila sem er.]1) 31. gr. 1. Nś fer flutningur sumpart fram meš loftfari, en sumpart meš einhverju öšru farartęki, og gilda žį įkvęši samnings žessa einungis aš žvķ er snertir loftflutninginn og žvķ aš hann uppfylli skilyrši 1. gr. 2. Samningur žessi skal eigi vera žvķ til fyrirstöšu, aš ašilar flutningssamnings taki skilmįla žess flutnings, sem eigi fer fram ķ lofti, upp ķ loftfarmskķrteini, enda sé fariš eftir įkvęšum samnings žessa varšandi loftflutninginn. 32. gr. Ógildir skulu vera hvers konar fyrirvarar ķ flutningssamningi og hvers konar sérstakir samningar, sem geršir eru įšur en tjón veršur, og miša aš žvķ aš ganga fram hjį reglum samnings žessa varšandi žau lög, sem fara skal eftir, eša varšandi varnaržing. Žegar um er aš ręša flutning į vörum, skal žó heimilt aš semja um geršardómsįkvęši, enda skal geršin fara fram į einhverjum staš, sem er löglegt varnaržing samkvęmt 28. gr. 1. mgr. og skal mįliš śtkljįš samkvęmt įkvęšum samnings žessa. 33. gr. [Meš fyrirvara um įkvęši 3. mgr. 5. gr. skal ekkert ķ samningi žessum koma ķ veg fyrir aš flytjandi geti annašhvort neitaš aš gera flutningssamninga eša sett reglur sem ganga ekki gegn įkvęšum hans.]1) 34. gr. [Įkvęši 3. til 8. gr., aš bįšum meštöldum, um flutningsskjöl gilda ekki žegar um ręšir flutning viš óvenjulegar ašstęšur utan venjulegs rekstrarsvišs flytjanda.]1) 35. gr. Meš hugtakinu dagur ķ samningi žessum er įtt viš vikudag en ekki vinnudag. 36. gr. Samningur žessi er geršur į frönsku ķ einu eintaki, sem geymt skal ķ skjalasafni utanrķkisrįšuneytis Póllands. Stašfest afrit samningsins skal rķkisstjórn Póllands lįta hverjum samningsašila ķ té. 37. gr. 1. Samning žennan skal fullgilda. Fullgildingarskjöl skal varšveita ķ skjalasafni utanrķkisrįšuneytis Póllands, sem skal tilkynna afhendingu fullgildingarskjala öllum samningsašilum. 2. Žegar fimm ašilar hafa fullgilt samning žennan skal hann ganga ķ gildi žeirra ķ milli į nķtugasta degi eftir aš fimmta fullgildingarskjališ var afhent. Hann skal ganga ķ gildi milli rķkja, sem hafa fullgilt hann, og rķkis, sem sķšar afhendir fullgildingarskjal sitt, į nķtugasta degi eftir žį afhendingu. 3. Rķkisstjórn lżšveldisins Póllands skal tilkynna rķkisstjórn hvers ašila hvenęr samningur gengur ķ gildi og hvenęr hvert fullgildingarskjal er afhent. 38. gr. 1. Žegar samningur žessi er genginn ķ gildi, skal hverju rķki heimilt aš gerast ašili aš honum. 2. Ašild fer fram meš tilkynningu til rķkisstjórnar lżšveldisins Póllands, er skal skżra öšrum ašilum frį ašildinni. 3. Ašild tekur gildi į nķtugasta degi eftir aš rķkisstjórn lżšveldisins Póllands hefur veriš tilkynnt um hana. 39. gr. 1. Sérhver ašili samnings žessa getur sagt honum upp meš žvķ aš tilkynna uppsögnina rķkisstjórn lżšveldisins Póllands, en hśn skal įn tafar skżra öllum ašilum frį uppsögninni. 2. Uppsögnin gengur ķ gildi sex mįnušum eftir aš tilkynning um uppsögn hefur fariš fram, en einungis aš žvķ er varšar žann ašila, sem uppsögn hefur tilkynnt. 40. gr. 1. Samningsašilar geta viš undirritun, afhendingu fullgildingarskjals eša um leiš og žeir gerast ašilar aš samningi žessum lżst yfir žvķ, aš žeir undanskilji įkvęšum samnings žessa allar eša nokkrar nżlendna sinna, verndarlönd, gęslusvęši eša ašrar lendur, er lśta žeirra fullveldi, yfirrįšum eša umrįšum. 2. Ašilar geta og sķšar stašfest samninginn sérstaklega aš žvķ er varšar allar eša nokkrar af nżlendum žeirra, verndarlöndum, gęslusvęšum eša öšrum lendum, er lśta žeirra fullveldi, yfirrįšum eša umrįšum og voru undanskildar įkvęšum samningsins ķ hinni upphaflegu yfirlżsingu žeirra. 3. Loks geta ašilar samkvęmt įkvęšum žessum sagt upp samningi žessum sérstaklega, aš žvķ er varšar allar eša nokkrar af nżlendum sķnum, verndarlöndum, gęslusvęšum eša öšrum lendum, er lśta fullveldi žeirra, yfirrįšum eša umrįšum. [40. gr. A. 1. Ķ 2. tölul. 37. gr. og 1. tölul. 40. gr. skal oršiš ašili (samningsašili) (Haute Partie Contractante) merkja rķki. Ķ öllum öšrum tilvikum skal oršiš ašili merkja rķki, sem fullgilt hefur samninginn eša gerst ašili aš honum meš virkum hętti, eša rķki, sem sagt hefur samningnum upp, ef uppsögn žess hefur ekki gengiš ķ gildi. 2. Aš žvķ er samning žennan snertir, merkir oršiš landsvęši (territoire) ekki einungis heimaland rķkis, heldur einnig öll önnur landsvęši, sem rķkiš fer meš utanrķkismįl fyrir.]1) 41. gr. Hver samningsašili getur, žegar tvö įr eru lišin frį gildistöku samnings žessa, óskaš eftir žvķ aš nż alžjóšarįšstefna verši kölluš saman til žess aš rannsaka į hvern hįtt muni hęgt aš endurbęta samning žennan. Hlutašeigandi ašili skal ķ žessu skyni snśa sér til rķkisstjórnar Frakklands, sem skal gera naušsynlegar rįšstafanir til žess aš undirbśa rįšstefnuna. … I. gr. Ķ samningi žessum hafa eftirfarandi hugtök žį merkingu sem hér greinir:
II. gr. Framkvęmi flytjandi ķ raun flutning allan eša aš hluta, žaš er flutning sem Varsjįrsamningurinn gildir um samkvęmt samningnum sem um getur ķ b-liš I. gr., skulu įkvęši Varsjįrsamningsins gilda um bęši samningsbundna flytjandann og flytjanda ķ raun, nema kvešiš sé į um annaš ķ samningi žessum, hinn fyrrnefnda aš žvķ er varšar allan flutning sem fjallaš er um ķ flutningssamningnum og hinn sķšarnefnda einungis aš žvķ er varšar žann flutning sem hann framkvęmir. III. gr. 1. Lķta ber svo į aš athöfn eša athafnaleysi flytjanda ķ raun og starfsmanna hans og umbošsmanna į vettvangi starfs žeirra sé einnig athöfn eša athafnaleysi samningsbundna flytjandans, aš žvķ er varšar flutning sem flytjandi ķ raun framkvęmir. 2. Lķta ber svo į aš athöfn eša athafnaleysi samningsbundins flytjanda og starfsmanna hans og umbošsmanna, sem er innan verksvišs žeirra, sé einnig athöfn eša athafnaleysi flytjanda ķ raun, aš žvķ er varšar flutning sem flytjandi ķ raun framkvęmir. Engin slķk athöfn eša athafnaleysi skal, samt sem įšur, gera flytjanda ķ raun skašabótaskyldan umfram žau mörk sem um getur ķ 22. gr. Varsjįrsamningsins. Allir sérsamningar žar sem samningsbundni flytjandinn tekst skyldur į heršar sem Varsjįrsamningurinn kvešur ekki į um eša fellur frį réttindum sem samningur žessi heimilar eša sérhver yfirlżsing um hagsmuni sem tengjast afhendingu į įkvöršunarstaš, sem fjallaš er um ķ 22. gr. fyrrnefnds samnings, skulu ekki binda flytjanda ķ raun nema hann hafi samžykkt žaš sérstaklega. IV. gr. Kvartanir, bornar fram viš flytjanda eša fyrirmęli honum gefin samkvęmt Varsjįrsamningnum, skulu hafa sömu žżšingu, hvort sem žeim er beint til samningsbundna flytjandans eša flytjanda ķ raun. Fyrirmęli, sem um getur ķ 12. gr. Varsjįrsamningsins, skulu hins vegar žvķ ašeins gild aš žeim sé beint til samningsbundna flytjandans. V. gr. Aš žvķ er varšar flutning, sem flytjandi ķ raun framkvęmir, hafa allir starfsmenn eša umbošsmenn hans eša samningsbundna flytjandans, geti žeir sannaš aš žeir hafi framkvęmt störf sķn innan verksvišs sķns, rétt til aš bera fyrir sig žęr takmarkanir į įbyrgš sem žeim flytjanda, sem žeir eru starfsmenn eša umbošsmenn hjį, er heimilt aš bera fyrir sig samkvęmt samningi žessum, nema sannaš sé aš žeir hafi hagaš sér meš žeim hętti sem samkvęmt Varsjįrsamningnum kemur ķ veg fyrir aš unnt sé aš skķrskota til marka įbyrgšar. VI. gr. Aš žvķ er varšar flutning, sem flytjandi ķ raun framkvęmir, skal heildarfjįrhęš, sem unnt er aš fį žann flytjanda og samningsbundna flytjandann og starfsmenn žeirra og umbošsmenn, sem framkvęma störf sķn innan verksvišs sķns, dęmda til žess aš greiša, ekki vera hęrri en hęsta bótafjįrhęš sem unnt er aš dęma annašhvort samningsbundna flytjandann eša flytjanda ķ raun til žess aš greiša samkvęmt samningi žessum, en engum ašila, sem um er getiš, skal skylt aš greiša fjįrhęš yfir žeim mörkum sem um hann gilda. VII. gr. Stefnandi getur, aš žvķ er varšar flutning sem flytjandi ķ raun framkvęmir, beint bótakröfum sķnum, aš eigin vali, hvort sem er gegn flytjanda ķ raun eša samningsbundna flytjandanum, saman eša hvorum fyrir sig. Sé mįliš einvöršungu höfšaš gegn öšrum fyrrnefndra flytjenda ber honum réttur til žess aš krefjast žess aš hinn flytjandinn komi einnig aš mešferš žess fyrir rétti og fer slķk mįlsmešferš og įhrif slķkrar aškomu eftir lögum žess rķkis žar sem mįl er höfšaš. VIII. gr. Höfša skal skašabótamįl, sem er fjallaš um ķ VII. gr. samnings žessa, aš vali stefnanda, annašhvort fyrir dómstóli sem heimilt er aš höfša mįl fyrir gegn samningsbundna flytjandanum, eins og kvešiš er į um ķ 28. gr. Varsjįrsamningsins, eša fyrir žeim dómstóli sem hefur lögsögu žar sem flytjandi ķ raun į lögheimili eša hefur ašalskrifstofu sķna. IX. gr. 1. Öll samningsįkvęši, sem miša aš žvķ aš leysa samningsbundna flytjandann eša flytjanda ķ raun undan įbyrgš samkvęmt samningi žessum eša aš žvķ aš įkvarša lęgri įbyrgšarmörk en žau sem gilda samkvęmt samningi žessum, skulu ógild, en ķ ógildingu sérhvers slķks įkvęšis felst ekki ógilding samningsins ķ heild sem įkvęši samnings žessa gilda um eftir sem įšur. 2. Aš žvķ er varšar flutning, sem flytjandi ķ raun framkvęmir, į mįlsgreinin hér į undan ekki viš um samningsįkvęši sem fjalla um hvarf eša tjón sem rekja mį til ešlislęgs įgalla, eiginleika eša įgalla žess farms sem er fluttur. 3. Ógild skulu vera hvers konar įkvęši ķ flutningssamningi og hvers konar sérsamningar sem geršir eru įšur en tjón veršur og miša aš žvķ aš ganga fram hjį reglum samnings žessa varšandi žau lög sem fara skal eftir eša varšandi lögsögu. Žegar um er aš ręša flutning farms skal žó heimilt aš semja um geršardómsįkvęši, samanber žó įkvęši samnings žessa, enda fari geršardómsmešferšin fram innan einhverrar lögsögu sem um getur ķ VIII. gr. X. gr. Ekkert ķ samningi žessum hefur įhrif į réttindi og skyldur flytjendanna tveggja hvors gagnvart öšrum, meš fyrirvara um įkvęši VII. gr. XI. gr. Samningur žessi skal, fram til žess dags er hann öšlast gildi ķ samręmi viš įkvęši XIII. gr., liggja frammi til undirritunar af hįlfu hvers žess rķkis sem žann dag er ašildarrķki Sameinušu žjóšanna eša einhverra sérstofnana žeirra. XII. gr. 1. Samningur žessi er hįšur fullgildingu af hįlfu žeirra rķkja sem hafa undirritaš hann. 2. Afhenda ber skjöl um fullgildingu rķkisstjórn Sameinušu mexķkósku rķkjanna til vörslu. XIII. gr. 1. Jafnskjótt og fimm undirritunarrķki hafa afhent skjöl sķn um fullgildingu samnings žessa til vörslu öšlast hann gildi žeirra ķ milli į nķtugasta degi eftir žann dag er fimmta skjališ um fullgildingu er afhent. 2. Rķkisstjórn Sameinušu mexķkósku rķkjanna skal lįta skrį samning žennan hjį Sameinušu žjóšunum og Alžjóšaflugmįlastofnuninni jafnskjótt og hann öšlast gildi. XIV. gr. 1. Samningur žessi skal, eftir aš hann hefur öšlast gildi, liggja frammi til ašildar af hįlfu allra ašildarrķkja Sameinušu žjóšanna eša sérstofnana žeirra. 2. Rķki fęr ašild aš samningi žessum meš žvķ aš rķkisstjórn Sameinušu mexķkósku rķkjanna er afhent ašildarskjal sem tekur gildi frį og meš nķtugasta degi frį žeim degi er slķk afhending fer fram. XV. gr. l. Hverju ašildarrķki er heimilt aš segja upp samningi žessum meš tilkynningu til rķkisstjórnar Sameinušu mexķkósku rķkjanna. 2. Uppsögn skal taka gildi sex mįnušum eftir žann dag er rķkisstjórn Sameinušu mexķkósku rķkjanna tekur viš tilkynningu um uppsögn. XVI. gr. 1. Hverju ašildarrķki er heimilt, jafnhliša fullgildingu samnings žessa eša ašild aš honum eša hvenęr sem er eftir žaš, aš lżsa žvķ yfir, meš tilkynningu til rķkisstjórnar Sameinušu mexķkósku rķkjanna, aš gildissviš samnings žessa skuli nį til allra žeirra landsvęša žar sem žaš fer meš samskipti viš önnur rķki. 2. Gildissviš samningsins skal nį til žeirra landsvęša, sem eru talin upp ķ fyrrnefndri tilkynningu, nķutķu dögum eftir žann dag er rķkisstjórn Sameinušu mexķkósku rķkjanna tekur viš slķkri tilkynningu. 3. Hverju ašildarrķki er heimilt, ķ samręmi viš įkvęši XV. gr., aš segja upp samningi žessum sérstaklega fyrir hvert žeirra landsvęša, žar sem žaš fer meš samskipti viš önnur rķki, eša öll žeirra. XVII. gr. Óheimilt er aš gera fyrirvara viš samning žennan. XVIII. gr. Rķkisstjórn Sameinušu mexķkósku rķkjanna skal tilkynna Alžjóšaflugmįlastofnuninni og öllum ašildarrķkjum Sameinušu žjóšanna eša sérstofnana žeirra um:
I. gr. Samningurinn, sem er breytt meš įkvęšum žessa kafla, er Varsjįrsamningurinn eins og honum var breytt ķ Haag 1955. XIV. gr. Varsjįrsamningurinn, eins og honum var breytt ķ Haag 1955 og meš bókun žessari, skal gilda um flutninga milli landa, eins og žeir eru skilgreindir ķ 1. gr. samningsins, aš žvķ tilskildu aš brottfarar- og įkvöršunarstašir, sem um getur ķ žeirri grein, séu annašhvort į landsvęšum tveggja ašila aš bókun žessari eša innan landsvęšis eins ašila aš bókun žessari žar sem um umsaminn įningarstaš į landsvęši annars rķkis er aš ręša. XV. gr. Aš žvķ er varšar ašila aš bókun žessari skal skilja og tślka Varsjįrsamninginn, eins og honum var breytt ķ Haag 1955, og bókun žessa saman sem eina gerš sem skal bera yfirskriftina Varsjįrsamningurinn eins og honum var breytt ķ Haag 1955 og meš Montreal-bókun nr. 4 frį 1975. XVI. gr. Bókun žessi skal liggja frammi til undirritunar af hįlfu allra rķkja fram til žess dags er hśn öšlast gildi ķ samręmi viš įkvęši XVIII. gr. XVII. gr. 1. Bókun žessi er meš fyrirvara um fullgildingu af hįlfu undirritunarrķkja. 2. Fullgilding bókunar žessarar af hįlfu rķkis, sem er ekki ašili aš Varsjįrsamningnum, eša af hįlfu rķkis, sem er ekki ašili aš Varsjįrsamningnum, eins og honum var breytt ķ Haag 1955, skal hafa ķgildi ašildar aš Varsjįrsamningnum, eins og honum var breytt ķ Haag 1955 og meš Montreal-bókun nr. 4 frį 1975. 3. Skjöl um fullgildingu skulu afhent rķkisstjórn Alžżšulżšveldisins Póllands til vörslu. XVIII. gr. 1. Jafnskjótt og žrjįtķu undirritunarrķki hafa afhent skjöl sķn um fullgildingu bókunar žessarar tekur hśn gildi milli žeirra į nķtugasta degi eftir aš žrķtugasta skjališ um fullgildingu hefur veriš afhent til vörslu. Hśn tekur gildi fyrir hvert og eitt rķki, sem fullgildir hana eftir žaš, į nķtugasta degi eftir aš žaš afhendir skjal sitt um fullgildingu til vörslu. 2. Jafnskjótt og bókun žessi tekur gildi skal rķkisstjórn Alžżšulżšveldisins Póllands skrį hana hjį Sameinušu žjóšunum. XIX. gr. 1. Öllum rķkjum, sem hafa ekki undirritaš bókun žessa, skal heimilt aš gerast ašilar aš henni eftir aš hśn hefur öšlast gildi. 2. Ašild rķkis, sem er ekki ašili aš Varsjįrsamningnum, eša rķkis, sem er ekki ašili aš Varsjįrsamningnum, eins og honum var breytt ķ Haag 1955, aš bókun žessari skal hafa ķgildi ašildar aš Varsjįrsamningnum, eins og honum var breytt ķ Haag 1955 og meš Montreal-bókun nr. 4 frį 1975. 3. Ašild fer fram meš žvķ aš afhenda rķkisstjórn Alžżšulżšveldisins Póllands ašildarskjal til vörslu og tekur gildi į nķtugasta degi eftir afhendingu. XX. gr. 1. Hverjum ašila aš bókun žessari er heimilt aš segja bókun žessari upp meš tilkynningu til rķkisstjórnar Alžżšulżšveldisins Póllands. 2. Uppsögn tekur gildi sex mįnušum eftir žann dag er rķkisstjórn Alžżšulżšveldisins Póllands tekur viš tilkynningu um uppsögn. 3. Aš žvķ er varšar ašila aš bókun žessari skal ekki į neinn hįtt lķta į uppsögn Varsjįrsamningsins af hįlfu einhvers žeirra ķ samręmi 39. gr. hans eša Haag-bókunarinnar ķ samręmi viš XXIV. gr. hennar sem uppsögn Varsjįrsamningsins, eins og honum var breytt ķ Haag 1955 og meš Montreal-bókun nr. 4 frį 1975. XXI. gr. 1. Einungis er heimilt aš gera eftirfarandi fyrirvara viš bókun žessa:
2. Hverju žvķ rķki, sem hefur gert fyrirvara ķ samręmi viš nęstu mįlsgrein hér aš framan, er hvenęr sem er heimilt aš draga slķkan fyrirvara til baka meš žvķ aš tilkynna rķkisstjórn Alžżšulżšveldisins Póllands žaš. XXII. gr. Rķkisstjórn Alžżšulżšveldisins Póllands skal tilkynna öllum ašildarrķkjum Varsjįrsamningsins eša žess samnings meš įoršnum breytingum, öllum rķkjum sem undirrita bókun žessa eša gerast ašilar aš henni og Alžjóšaflugmįlastofnuninni įn tafar um dagsetningu hverrar undirritunar, žann dag er hvert skjal um fullgildingu eša ašild er afhent til vörslu, žann dag er bókun žessi öšlast gildi og ašrar višeigandi upplżsingar. XXIII. gr. Aš žvķ er varšar ašila aš bókun žessari, sem eru einnig ašilar aš samningnum um samręmingu tiltekinna reglna um loftflutninga milli landa sem annar ašili en hinn samningsbundni flytjandi annast, sem er višbót viš Varsjįrsamninginn, sem var undirritašur ķ Gvadalajara 18. september 1961 (hér į eftir nefndur Gvadalajara-samningurinn), skal ķ öllum vķsunum til „Varsjįrsamningsins“ ķ Gvadalajara-samningnum felast vķsun til Varsjįrsamningsins, eins og honum var breytt ķ Haag 1955 og meš Montreal-bókun nr. 4 frį 1975, žegar bókun žessi gildir um flutning samkvęmt samningnum sem um getur ķ b-liš 1. mgr. 1. gr. Gvadalajara-samningsins. XXIV. gr. Séu tvö eša fleiri rķki ašilar bęši aš bókun žessari og Gvatemalaborgarbókuninni frį 1971 eša aš Montreal-višbótarbókun nr. 3 frį 1975 gilda eftirfarandi reglur žeirra ķ milli:
XXV. gr. Bókun žessi skal liggja frammi til undirritunar fram til 1. janśar 1976 ķ höfušstöšvum Alžjóšaflugmįlastofnunarinnar og eftir žaš, uns hśn öšlast gildi ķ samręmi viš XVIII. gr., ķ utanrķkisrįšuneyti Alžżšulżšveldisins Póllands. Alžjóšaflugmįlastofnunin skal tilkynna rķkisstjórn Alžżšulżšveldisins Póllands įn tafar um sérhverja undirritun og dagsetningu hennar mešan bókunin liggur frammi til undirritunar ķ höfušstöšvum Alžjóšaflugmįlastofnunarinnar.