Lagasafn. Ķslensk lög 12. aprķl 2024. Śtgįfa 154b. Prenta ķ tveimur dįlkum.
2002 nr. 40 18. aprķl
1. gr. Gildissviš.
Lög žessi gilda um kaup į fasteignum aš žvķ leyti sem ekki er į annan veg męlt ķ lögum. Lögin gilda einnig um makaskipti og um kaup og skipti į hlutum ķ fasteign eftir žvķ sem viš getur įtt. Enn fremur gilda žau um kaup į fasteign žegar seljandi į aš annast smķši hennar ķ heild eša aš hluta og kaupandi leggur ekki til verulegan hluta efnis til smķšinnar. 2. gr. Hugtakiš fasteign. Fasteign samkvęmt lögum žessum telst vera afmarkašur hluti lands, įsamt ešlilegum hlutum žess, lķfręnum og ólķfręnum, og mannvirki sem varanlega eru viš landiš skeytt. Meš fasteign er einnig įtt viš eignarhluta ķ hśsi eša öšru mannvirki sem skiptist ķ fleiri en einn slķkan. 3. gr. Makaskipti. Viš makaskipti telst hvor samningsašila seljandi žeirrar fasteignar sem hann afhendir og kaupandi žeirrar sem hann tekur viš. 4. gr. Gjafagerningar. Ef eigendaskipti aš fasteign verša meš gjafagerningi gilda įkvęši 7. gr., 11. gr., 3. mgr. 12. gr., 13. gr. og 2., 4. og 5. mgr. 51. gr. Um gefanda gilda žį reglur um seljanda og um gjafžega reglur um kaupanda. 5. gr. Samningar. Heimilt er aš vķkja frį lögum žessum meš samningi, enda sé ekki annaš įkvešiš ķ žeim eša leiši meš vissu af įkvęšum žeirra. Ekki er žó heimilt aš vķkja frį lögunum meš samningi ķ neytendakaupum ef žaš yrši óhagstęšara fyrir kaupanda. 6. gr. Neytendakaup. Meš neytendakaupum er ķ lögum žessum įtt viš kaup į fasteign af seljanda, žegar salan er lišur ķ atvinnustarfsemi hans, og eignin er ašallega ętluš til persónulegra afnota fyrir kaupanda, fjölskyldu hans, heimilisfólk og žį sem hann umgengst. Kaup teljast žó ekki neytendakaup ef seljandi hvorki vissi né mįtti vita viš samningsgerš aš fasteign var keypt ķ žessu skyni. 7. gr. Form samninga. Samningur um kaup į fasteign er bindandi žegar skriflegt tilboš hefur veriš samžykkt af móttakanda žess meš undirskrift, enda felist ķ žvķ skuldbinding um greišslu tilgreinds kaupveršs og afhendingu fasteignar. Ef umbošsmašur kemur fram fyrir hönd kaupanda eša seljanda skal umboš hans vera skriflegt. Til skriflegs forms og undirskrifta samkvęmt lögum žessum telst rafręnt form og undirskriftir sem hafa sama gildi samkvęmt fyrirmęlum ķ lögum. 8. gr. Fyrirvari. Nś er skuldbindingargildi kaupsamnings um fasteign bundiš fyrirvara um atvik sem ekki hefur gengiš eftir og skal žį kaupsamningurinn falla nišur aš lišnum tveimur mįnušum frį žvķ aš hann komst į. 9. gr. Forkaupsréttur. Nś į mašur forkaupsrétt aš fasteign sem kaupsamningur hefur veriš geršur um og skal žį seljandi žegar bjóša honum skriflega aš neyta žess réttar. Söluverš og ašrir skilmįlar skulu jafnframt tilgreindir į tęmandi hįtt. Sé um aš ręša makaskipti skal seljandi tilgreina hversu hįtt hin frambošna fasteign er metin til peningaveršs. Hefur žį rétthafi heimild til aš kaupa fasteignina žvķ verši eša matsverši. Mat skal framkvęmt af dómkvöddum mönnum samkvęmt reglum 34. gr. jaršalaga, nr. 65/1976, meš sķšari breytingum. Forkaupsréttarhafi skal svara skriflega og afdrįttarlaust tilboši seljanda innan 15 daga frį žvķ aš honum barst žaš, ella glatar hann ķ žaš sinn rétti sķnum til aš kaupa. 10. gr. Undirbśningur afhendingar. Viš afhendingu skal seljandi hafa rżmt fasteign og ręst. 11. gr. Afhending og afsal. Nś er ekki samiš um afhendingartķma fasteignar og er žį seljanda ekki skylt aš afhenda hana nema kaupveršiš sé greitt samtķmis. Sé samiš um aš afhending geti fariš fram į tilgreindu tķmabili mį seljandi velja hvenęr innan žess afhending fer fram. Žegar kaupandi hefur efnt skyldur sķnar samkvęmt kaupsamningi į hann rétt į afsali śr hendi seljanda. 12. gr. Įhęttan af seldri fasteign. Įhęttan af seldri fasteign flyst til kaupanda viš afhendingu. Žegar įhętta af seldri fasteign hefur flust til kaupanda helst skylda hans til aš greiša kaupveršiš žótt eignin rżrni, skemmist eša farist af įstęšum sem seljanda er ekki um aš kenna. Ef seljandi getur ekki afhent fasteign į réttum tķma af įstęšum sem kaupanda er um aš kenna ber kaupandi įhęttu af fasteigninni frį žeim tķma sem hann gat fengiš hana afhenta. Nś hefur seljandi vįtryggt fasteign gegn rżrnun, skemmdum eša eyšileggingu, sem um getur ķ 1. mgr., og öšlast kaupandi žį rétt samkvęmt vįtryggingarsamningi ef fasteignin rżrnar, skemmist eša ferst eftir aš kaupsamningur um hana varš bindandi, nema seljandi geti losnaš undan samningnum. Seljanda er skylt aš framselja réttindi sķn samkvęmt vįtryggingarsamningi žegar kaupandi krefst žess, enda hafi hann efnt skyldur sķnar samkvęmt kaupsamningnum. 13. gr. Aršur og kostnašur. Seljandi į rétt į arši af fasteign fram aš afhendingu og įbyrgist kostnaš af henni til sama tķma. Sé fasteign ekki afhent į réttum tķma, af įstęšum sem kaupanda er um aš kenna, įbyrgist kaupandi kostnaš af eigninni frį žeim tķma. 14. gr. Kostnašur viš sölu. Seljandi skal bera allan kostnaš vegna undirbśnings sölu fasteignar. Žó skal kaupandi greiša stimpilgjöld og annan kostnaš vegna žinglżsingar eša skrįningar eignarheimildar sinnar yfir fasteign og annarra eignarréttinda sem hann stofnar til vegna kaupanna. Fari kaup fram fyrir milligöngu mišlara skal kostnašur viš žaš greišast af žeim sem veitt hefur mišlara umboš til verksins. Feli višsemjandi hans mišlara aš annast sérstök verkefni ķ sķna žįgu er žaš gagnašila hans óviškomandi. Leiti ašili samnings ašstošar annarra sérfręšinga viš kaupin skal hann greiša kostnaš af žvķ. 15. gr. Umsjón meš fasteign. Nś er fasteign ekki afhent į umsömdum tķma og er seljandi žį skyldur til aš hafa hęfilega umsjón meš henni. Vilji kaupandi losna undan samningsskyldum sķnum, eftir afhendingu fasteignar, skal hann hafa hęfilega umsjón meš henni. Sį sem hefur umsjón meš fasteign skv. 1. eša 2. mgr. getur krafist greišslu į réttmętum kostnaši viš umsjónina. 16. gr. Tilkynningar. Nś sendir kaupandi eša seljandi, meš sannanlegum hętti, tilkynningu samkvęmt lögum žessum, sem gilt žykir aš nota mišaš viš ašstęšur, og getur žį sendandi, komi ekki annaš ķ ljós, byggt į žvķ aš tilkynningin hafi veriš send réttilega og nęgilega snemma žótt henni seinki, mistök verši viš hana eša hśn komist ekki til vištakanda. 17. gr. Vešréttindi. Žegar kaupandi hefur greitt kaupveršiš eša hluta žess öšlast hann vešrétt ķ fasteign til tryggingar kröfu um endurgreišslu žess sem hann hefur innt af hendi. Um réttarvernd og žinglżsingu fer samkvęmt lögum um samningsveš og žinglżsingalögum. 18. gr. Um galla į fasteign. Fasteign telst gölluš ef hśn stenst ekki žęr kröfur um gęši, bśnaš og annaš sem leišir af lögum žessum og kaupsamningi. Notuš fasteign telst žó ekki gölluš, nema įgallinn rżri veršmęti hennar svo nokkru varši eša seljandi hafi sżnt af sér saknęma hįttsemi. 19. gr. Nįnar um galla į fasteign. Fasteign telst gölluš ef hśn:
Ķ neytendakaupum skal įstand og bśnašur fasteignar eša hluta hennar vera ķ samręmi viš žęr kröfur sem geršar eru ķ lögum, stjórnvaldsreglum eša fyrirmęlum reistum į žeim er voru ķ gildi žegar fasteign eša hlutar hennar voru byggšir eša endurbyggšir. Žetta gildir žó ekki ef kaupandi byggši ekki į žekkingu eša mati seljanda į eiginleikum eignarinnar eša skorti réttmęta įstęšu til žess. 20. gr. Tķmamark viš mat į galla. Viš mat į žvķ hvort fasteign telst gölluš skal miša viš žaš tķmamark er hśn flyst yfir ķ įhęttu kaupanda skv. 12. gr. eša samkvęmt samningi. Um galla getur žó veriš aš ręša žótt hann eša afleišingar hans komi ķ ljós sķšar. Seljandi ber įbyrgš į galla, sem fram kemur sķšar, ef orsakir gallans eru vanefndir af hans hįlfu. Sama į viš ef seljandi hefur meš įbyrgšaryfirlżsingu eša öšrum hętti tekist į hendur įbyrgš į eiginleikum eša öšrum kostum fasteignar ķ tiltekinn tķma. 21. gr. Stęršarfrįvik. Žótt flatarmįl fasteignar sé minna en kaupandi gerši rįš fyrir telst žaš ekki galli, nema žaš sé verulega minna en seljandi upplżsti fyrir kaup eša hįttsemi hans teljist stórfellt gįleysi. 22. gr. Fylgifé fasteignar. Leiši annaš ekki af kaupsamningi telst fasteign gölluš ef hśn hefur ekki žann bśnaš eša réttindi sem segir ķ 23.–25. gr., enda hafi bśnašurinn eša réttindin veriš fyrir hendi viš skošun, eša įtt aš fylgja samkvęmt lögum, kaupsamningi, öšrum gögnum eša venju. Leiki vafi į hvort bśnašur eša réttindi telst fylgifé fasteignar skal einkum litiš til žess hvort višurhlutamikiš vęri aš skilja bśnašinn eša réttindin frį fasteign, hvort veršmęti bśnašar eša réttinda sé ķ einhverjum męli hįš tengslum viš eignina, žau séu naušsynleg fyrir ešlileg afnot hennar eša geti best nżst žar. Seljanda er skylt aš afhenda fylgifé fasteignar meš henni įn sérstaks endurgjalds, nema um annaš sé samiš. 23. gr. Nįnar um fylgifé fasteignar. Til fylgifjįr fasteignar telst:
24. gr. Sérstakt fylgifé ķbśšarhśsnęšis o.fl. Til fylgifjįr ķbśšarhśsnęšis, gistihśsa, veitingahśsa, skrifstofuhśsnęšis og annars hśsnęšis sem ętlaš er til rekstrar teljast varanlegar innréttingar og bśnašur sem annašhvort er skeytt varanlega viš fasteignina eša er sérstaklega snišinn aš henni. Žetta į mešal annars viš um fastan bśnaš og lagnir til hitunar og vatnsmišlunar, rafmagnsvirki og leišslur, loftnet og annan móttökubśnaš ķ eigu seljanda, sem fest eru į fasteign, föst gólfteppi og önnur gólfefni sérstaklega tilsnišin, gluggabśnaš, baš- og eldhśsinnréttingar og tęki og vélar sem eru sérstaklega felld inn ķ innréttingarnar og verša hluti af žeim og ašra innbyggša hluta. 25. gr. Sérstakt fylgifé fasteigna sem ętlašar eru til landbśnašar. Til fylgifjįr fasteignar sem ętluš er til landbśnašar teljast tęki og bśnašur sem annaš tveggja er varanlega festur viš hana eša er sérstaklega aš henni snišinn. Ökutęki įsamt bśnaši žeirra teljast ekki til fylgifjįr slķkra fasteigna. 26. gr. Skortur į upplżsingum. Fasteign telst gölluš ef kaupandi hefur ekki fengiš žęr upplżsingar um hana sem seljandi vissi eša mįtti vita um og kaupandi hafši réttmęta įstęšu til aš ętla aš hann fengi. Žetta gildir žó ašeins ef žaš hefur haft įhrif į gerš eša efni kaupsamnings aš upplżsingarnar voru ekki veittar. 27. gr. Rangar upplżsingar. Fasteign telst gölluš ef hśn er ekki ķ samręmi viš upplżsingar sem seljandi, eša žeir sem koma fram fyrir hans hönd, hafa veitt kaupanda. Hiš sama į viš ef fasteignin er ekki ķ samręmi viš upplżsingar sem veittar eru ķ auglżsingum, söluyfirliti eša öšrum sölu- eša kynningargögnum um hana. Įkvęši 1. mgr. į žó ašeins viš ef upplżsingar hafa haft įhrif į gerš eša efni kaupsamnings og žęr eru ekki skżrlega leišréttar ķ tęka tķš. 28. gr. Fasteign seld „ķ žvķ įstandi sem hśn er“. Žótt fasteignakaup séu gerš meš žeim skilmįlum aš eign sé seld „ķ žvķ įstandi sem hśn er og kaupandi hefur kynnt sér“ eša meš sambęrilegum almennum fyrirvara telst hśn samt gölluš ef įkvęši 26. og 27. gr. eiga viš. Fasteignin telst einnig gölluš, žótt hśn sé seld meš framangreindum skilmįlum, ef įstand hennar er til muna lakara en kaupandi hafši įstęšu til aš ętla mišaš viš kaupverš hennar eša atvik aš öšru leyti. 29. gr. Skošun og önnur rannsókn į fasteign. Kaupandi getur ekki boriš fyrir sig galla į fasteign sem hann žekkti til eša įtti aš žekkja til žegar kaupsamningurinn var geršur. Hafi kaupandi skošaš fasteign, įšur en kaup geršust, eša įn nęgjanlegrar įstęšu lįtiš undir höfuš leggjast aš skoša hana, žótt seljandi skoraši į hann um žaš, getur hann ekki boriš fyrir sig galla sem hann hefši mįtt sjį viš slķka skošun. Žetta į žó ekki viš ef seljandi sżndi af sér stórkostlegt gįleysi eša framferši hans strķšir meš öšrum hętti gegn heišarleika og góšri trś. Įkvęši 1. og 2. mgr. vķkja fyrir efni 26. gr. um skort į upplżsingum um fasteign. 30. gr. Almenn įkvęši. Nś afhendir seljandi ekki fasteign eša gefur ekki śt afsal į réttum tķma, įn žess aš žvķ valdi atvik sem kaupanda er um aš kenna eša hann ber įbyrgš į, og getur žį kaupandi beitt eftirtöldum vanefndaśrręšum, séu skilyrši laga žessara fyrir hendi:
Nś efnir seljandi ekki į réttum tķma ašrar skyldur sķnar samkvęmt kaupsamningi en greinir ķ 1. mgr. og eiga žį viš įkvęši laga žessara um afhendingardrįtt, meš žeim undantekningum sem greinir ķ 2. mgr. 32. gr. 31. gr. Krafa um efndir. Kaupandi getur haldiš fast viš kaup og krafist efnda ef žaš er į valdi seljanda aš bęta śr og efndir mundu ekki leiša til slķks óhagręšis eša kostnašar fyrir hann aš žaš vęri ķ verulegu ósamręmi viš hagsmuni kaupanda af žvķ aš fį réttar efndir. Kaupandi glatar rétti til aš krefjast efnda ef óešlilega dregst af hans hįlfu aš setja fram kröfuna. 32. gr. Riftun. Kaupandi getur rift samningi ef afhendingardrįttur telst veruleg vanefnd. Kaupandi getur einnig rift ef seljandi afhendir ekki fasteign innan hęfilegs višbótarfrests sem kaupandi hefur sett honum. Įšur en višbótarfresturinn rennur śt getur kaupandi ekki rift, nema seljandi lżsi žvķ yfir aš eignin muni ekki afhent innan frestsins, eša žaš er ljóst af öšrum įstęšum. Žaš er skilyrši riftunar samkvęmt žessari grein aš fasteignin hafi ekki rżrnaš, skemmst eša farist mešan kaupandi bar įhęttu af henni. Riftun getur žó fariš fram ef orsakir žess aš fasteign rżrnar, skemmist eša ferst eru tilviljunarkenndir atburšir eša ašrar įstęšur, sem kaupandi ber ekki įbyrgš į, eša atvik sem uršu įšur en kaupandi varš eša mįtti verša var viš žęr ašstęšur sem riftun er reist į. Kaupandi glatar ekki heldur rétti til riftunar ef hann greišir seljanda bętur vegna veršrżrnunar. 33. gr. Réttarįhrif riftunar. Nś er kaupsamningi rift og falla žį brott skyldur samningsašila til efnda. Nś hefur samningur veriš efndur ķ heild eša aš hluta žegar honum er rift og į žį hvor um sig rétt į aš fį til baka žį greišslu sem hann hefur innt af hendi. Rétt er žeim er tekiš hefur viš greišslu aš halda henni žar til višsemjandi hans afhendir žį greišslu sem hann fékk. Sama į viš žegar gerš er réttmęt krafa um skašabętur eša vexti og ekki hefur veriš sett fullnęgjandi trygging fyrir žeirri kröfu. 34. gr. Skašabętur. Kaupandi getur krafist skašabóta vegna afhendingardrįttar fyrir annaš tjón en óbeint tjón skv. 59. gr. žótt seljandi hafi ekki sżnt af sér sök. Seljandi firrir sig bótaįbyrgš ef hann sannar aš drįtturinn stafi af hindrun sem hann fékk ekki viš rįšiš og ekki er sanngjarnt aš ętla aš hann hafi reiknaš meš viš kaupsamningsgerš eša aš hann hefši getaš bęgt hindruninni frį eša foršast afleišingar hennar. Nś veršur afhendingardrįttur af įstęšum sem varša žrišja mann er seljandi hefur fališ aš efna samning ķ heild eša aš hluta og er seljandi žį ašeins laus śr įbyrgš ef žrišji mašur yrši žaš skv. 1. mgr. Seljandi er laus śr įbyrgš žann tķma sem hindrun stendur. Falli hśn brott er unnt aš koma fram įbyrgš, enda sé seljanda žį skylt aš efna en lįti žaš hjį lķša. Verši afhendingardrįttur eša tjón vegna saknęmrar hįttsemi seljanda getur kaupandi krafist skašabóta bęši fyrir beint og óbeint tjón. 35. gr. Stöšvunarréttur. Hafi kaupandi uppi réttmęta kröfu vegna afhendingardrįttar getur hann į eigin įhęttu haldiš eftir svo miklu af kaupverši sem nęgir til aš tryggja greišslu hennar. 36. gr. Upplżsingar um hindrun. Komi hindrun ķ veg fyrir aš seljandi geti efnt kaupsamning į réttum tķma skal hann upplżsa kaupanda um hana og hvaša afleišingar hśn hefur į möguleika hans til réttra efnda. Ef seljandi sinnir ekki žessari skyldu innan hęfilegs tķma eftir aš hann vissi eša mįtti vita um hindrunina getur kaupandi krafist skašabóta fyrir žaš tjón sem afstżra mįtti ef tilkynning hefši veriš send į réttum tķma. 37. gr. Almenn įkvęši. Nś er fasteign gölluš, įn žess aš žvķ valdi atvik sem kaupanda er um aš kenna eša hann af öšrum įstęšum ber įbyrgš į, og getur hann žį beitt eftirtöldum vanefndaśrręšum, séu skilyrši žeirra fyrir hendi:
Reglum um galla skal beitt, eftir žvķ sem viš getur įtt, um ašrar vanefndir seljanda. 38. gr. Skošun kaupanda eftir afhendingu. Žegar seljandi hefur afhent fasteign skal kaupandi, svo fljótt sem verša mį, skoša eignina į žann hįtt sem góš venja er. 39. gr. Śrbętur. Nś er fasteign gölluš, en seljandi bżšst til aš bęta śr galla į eigin reikning, og er žį kaupanda skylt aš una žvķ ef śrbęturnar hafa ekki ķ för meš sér slķk óžęgindi fyrir hann aš ósanngjarnt mį telja og hann hefur ekki sérstakar įstęšur til aš leggjast gegn žeim. Hafi seljandi byggt fasteign eša smķšaš innréttingar ķ hana getur kaupandi krafist žess aš hann bęti į eigin reikning śr galla, enda verši žaš gert įn žess aš žaš valdi honum ósanngjörnum kostnaši eša óhagręši. Hafi kaupandi krafist śrbóta į galla skulu žęr fara fram innan hęfilegs tķma. Bęti seljandi ekki śr galla getur kaupandi krafist afslįttar skv. 41. gr. eša rift skv. 42. gr. Žetta į žó ekki viš ef kaupandi kemur ķ veg fyrir aš seljandi bęti śr galla skv. 1. mgr. Ef seljanda er skylt aš bęta śr gallanum, en gerir žaš ekki, getur kaupandi krafist skašabóta vegna žess kostnašar sem hann hefur af śrbótunum. 40. gr. Krafa um śrbętur. Kaupandi glatar rétti til aš krefjast śrbóta ef hann tilkynnir ekki seljanda um žį kröfu samtķmis kröfu skv. 50. gr., eša innan sanngjarns frests eftir žaš. Kröfu mį žó hafa uppi sķšar ef seljandi hefur sżnt af sér stórkostlegt gįleysi eša framferši hans strķšir meš öšrum hętti gegn heišarleika og góšri trś. 41. gr. Afslįttur. Ef fasteign er gölluš getur kaupandi krafist afslįttar. Įkveša skal afslįtt aš tiltölu eša ķ samręmi viš kostnaš af žvķ aš bęta śr galla. 42. gr. Riftun. Kaupandi getur rift kaupsamningi ef galli telst veruleg vanefnd. Nś tilkynnir kaupandi seljanda ekki um riftun innan sanngjarns frests frį žvķ aš hann vissi eša mįtti vita um galla eša eftir aš frestur ķ tilkynningu, sbr. 39. eša 40. gr., er lišinn og glatar hann žį rétti til riftunar. Žetta gildir žó ekki ef seljandi hefur sżnt af sér stórkostlegt gįleysi eša framferši hans strķšir meš öšrum hętti gegn heišarleika og góšri trś. Įkvęši 3. mgr. 32. gr. og 33. gr. gilda, eftir žvķ sem viš getur įtt, um riftun samkvęmt žessari grein. 43. gr. Skašabętur. Nś er fasteign gölluš og getur žį kaupandi krafist skašabóta vegna annars tjóns en óbeins tjóns skv. 59. gr. žótt seljandi hafi ekki sżnt af sér saknęma hįttsemi. Žetta į žó ekki viš ef seljandi sannar aš galla megi rekja til hindrunar žeirrar sem nefnd er ķ 1. mgr. 34. gr. Įkvęši 34. gr. veršur beitt um galla eftir žvķ sem viš getur įtt. Ef galla eša tjón mį rekja til saknęmrar hįttsemi seljanda getur kaupandi krafist skašabóta bęši fyrir beint og óbeint tjón. Sama gildir ef fasteign var viš kaupsamningsgerš ekki ķ samręmi viš įbyrgšaryfirlżsingu seljanda. 44. gr. Stöšvunarréttur. Nś hefur kaupandi uppi réttmęta kröfu vegna galla og getur hann žį į eigin įhęttu haldiš eftir svo miklum hluta kaupveršs sem nęgir til aš tryggja greišslu hennar. 45. gr. Krafa į hendur fyrri eigendum eša öšrum (sprangkrafa). Kaupandi getur beint kröfu vegna galla aš fyrri eiganda eša öšrum fyrri samningsašila ķ sama męli og seljandi gęti haft uppi slķka kröfu. Kaupandi veršur aš tilkynna fyrri eiganda eša öšrum fyrri samningsašila um kröfuna innan žess frests sem gildir um sömu kröfu į hendur seljanda og ķ sķšasta lagi innan žess frests sem gildir ķ réttarsambandi seljanda og fyrri samningsašila. 46. gr. Vanheimild o.fl. Nś į žrišji mašur beinan eignarrétt, vešrétt eša annars konar rétt til fasteignar og gilda žį įkvęši um galla eftir žvķ sem viš getur įtt, enda leiši ekki af kaupsamningi aš kaupandi hafi įtt aš yfirtaka fasteignina meš žeim takmörkunum sem leišir af rétti žrišja manns. Kaupandi getur žó ekki krafist śrbóta skv. 39. gr. Grandlaus kaupandi getur žó alltaf krafist skašabóta vegna tjóns sem leišir af žvķ aš fasteign var eign annars manns en seljanda žegar samningur var geršur. Ef žrišji mašur gerir tilkall til réttar yfir fasteign og seljandi andmęlir gilda įkvęši 1. og 2. mgr., nema augljóst sé aš krafan eigi ekki viš nein rök aš styšjast. 47. gr. Kvašir eša höft opinbersréttarlegs ešlis. Ef kvašir eša höft opinbersréttarlegs ešlis hvķla į fasteign gilda įkvęši laganna um galla eftir žvķ sem viš getur įtt. 48. gr. Tilkynningar o.fl. Kaupandi glatar rétti til aš bera fyrir sig vanefnd ef hann tilkynnir seljanda ekki innan sanngjarns frests, eftir aš hann varš eša mįtti verša hennar var, um ešli og umfang hennar og aš hann ętli aš bera hana fyrir sig. Réttur til aš senda tilkynningu fellur nišur aš lišnum fimm įrum frį afhendingu fasteignar, nema seljandi hafi įbyrgst hana ķ lengri tķma. Seljandi getur žó ekki boriš fyrir sig aš tilkynning hafi veriš send of seint ef hann hefur sżnt af sér stórkostlegt gįleysi eša framferši hans strķšir meš öšrum hętti gegn heišarleika og góšri trś. Kröfur samkvęmt lögum žessum fyrnast eftir reglum laga um fyrning skulda og annarra kröfuréttinda. 49. gr. Almenn įkvęši. Nś greišir kaupandi ekki kaupveršiš į réttum tķma eša vanefnir ašrar skyldur sķnar samkvęmt kaupsamningi, įn žess aš seljanda sé um aš kenna eša atvikum sem hann ber įbyrgš į, og getur žį seljandi beitt eftirtöldum vanefndaśrręšum séu skilyrši laga žessara fyrir hendi:
Hafi afhending ekki fariš fram samkvęmt kaupsamningi, įn žess aš seljanda sé um aš kenna eša atvikum sem hann ber įbyrgš į, gilda įkvęši 2., 3. og 4. mgr. 51. gr. og 2. mgr. 52. gr. 50. gr. Krafa um réttar efndir. Seljandi getur krafist žess aš kaupsamningur verši efndur samkvęmt efni sķnu og kaupandi greiši kaupveršiš. Žetta į žó ekki viš ef greišsla kaupanda fer ekki fram vegna žess aš stöšvun hefur oršiš ķ greišslumišlun banka eša lįnastofnana eša af öšrum įstęšum sem kaupandi fęr alls ekki viš rįšiš. Hafi seljandi ekki afhent fasteign eša gefiš śt afsal glatar hann rétti til aš krefjast efnda lįti hann hjį lķša ķ óhęfilega langan tķma aš setja slķka kröfu fram. Um rétt seljanda til aš krefja kaupanda um efndir į öšrum skyldum en greišslu kaupveršsins gilda įkvęši 31. gr. eftir žvķ sem viš getur įtt. 51. gr. Riftun. Seljandi getur rift kaupsamningi ef greišsludrįttur af hįlfu kaupanda telst veruleg vanefnd. Seljandi getur einnig rift kaupsamningi žegar kaupandi efnir ekki ašrar skyldur en greišslu kaupveršsins og vanefndin telst veruleg. Seljandi getur meš sömu skilyršum rift vegna vištökudrįttar ef hann hefur rķka hagsmuni af žvķ aš geta afhent fasteignina. Seljandi getur enn fremur rift ef kaupandi greišir ekki innan sanngjarns višbótarfrests sem seljandi hefur veitt fyrir greišslu eša tekur ekki viš fasteigninni innan žess frests sem seljandi hefur sett og hann hefur sérstaka hagsmuni af žvķ aš geta afhent eignina. Įšur en višbótarfresturinn er lišinn getur seljandi ekki rift, nema žvķ ašeins aš kaupandi hafi sagt aš hann muni ekki efna skyldur sķnar innan frestsins. Seljandi getur ekki rift eftir aš afsal hefur veriš gefiš śt til kaupanda, nema hann hafi sérstaklega įskiliš sér žaš. Um réttarįhrif riftunar gilda įkvęši 33. gr. eftir žvķ sem viš getur įtt. 52. gr. Skašabętur. Seljandi getur krafist skašabóta fyrir tjón vegna greišsludrįttar. Žetta gildir žó ekki ef greišsla kaupanda fer ekki fram vegna žess aš stöšvun hefur oršiš ķ greišslumišlun banka eša lįnastofnana eša af öšrum įstęšum sem kaupandi fęr alls ekki viš rįšiš og ekki er sanngjarnt aš ętla aš hann hafi reiknaš meš hindruninni žegar kaupsamningur var geršur, eša gęti hafa bęgt henni frį eša foršast afleišingar hennar. Reglur 2. og 3. mgr. 34. gr. gilda eftir žvķ sem viš getur įtt. Seljandi getur krafist skašabóta skv. 34. gr. fyrir žaš tjón sem hann veršur fyrir vegna žess aš:
53. gr. Stöšvunarréttur. Hafi seljandi ekki veitt kaupanda greišslufrest eša frest į efndum annarra skyldna er hann hvorki skyldur til aš afhenda fasteign né gefa śt afsal nema kaupandi efni skyldur sķnar samkvęmt kaupsamningi. 54. gr. Upplżsingar um efndahindrun. Komi hindrun ķ veg fyrir aš kaupandi geti efnt kaupsamning réttilega skal hann upplżsa seljanda um hana og hvaša afleišingar hśn hefur į möguleika hans til réttra efnda. Ef kaupandi sinnir ekki žessari skyldu innan hęfilegs tķma eftir aš hann vissi eša mįtti vita um hindrunina getur seljandi krafist skašabóta fyrir žaš tjón sem afstżra mįtti ef tilkynning hefši veriš send į réttum tķma. 55. gr. Tilkynningar. Nś er kaupveršiš greitt og getur žį seljandi ekki rift kaupsamningi nema hann tilkynni kaupanda žaš:
Nś hyggst seljandi krefja kaupanda um skašabętur og skal hann žį tilkynna žaš innan hęfilegs frests ella glatar hann rétti sķnum til bóta. 56. gr. Stöšvun efnda. Samningsašili getur stöšvaš efndir og haldiš eftir greišslu ef hįttsemi višsemjanda hans gefur sérstakt tilefni til žess eša greišslugeta hans, vilji eša möguleikar til aš efna aš öšru leyti hafa bešiš alvarlegan hnekki, žannig aš hann muni fyrirsjįanlega ekki efna verulegan hluta skyldna sinna. Samningsašili, sem stöšvar efndir, skal strax tilkynna žaš višsemjanda sķnum. Ef slķk tilkynning er ekki send getur višsemjandinn krafist skašabóta fyrir tjón sem foršast hefši mįtt ef tilkynning hefši veriš réttilega send. Samningsašili, sem stöšvaš hefur efndir, er skyldur til aš efna ef višsemjandi hans setur fullnęgjandi tryggingar fyrir efndum af sinni hįlfu. 57. gr. Riftun. Nś er gjalddagi į greišslu ekki kominn, en žó vķst aš vanefndir verša af hįlfu annars samningsašilans sem veita munu hinum rétt til aš rifta, og getur hann žį rift kaupsamningnum žótt gjalddagi sé ekki kominn. Veiti višsemjandinn fullnęgjandi tryggingu fyrir réttum efndum getur riftun žó ekki fariš fram. 58. gr. Gjaldžrotaskipti. Ef bś annars samningsašila veršur tekiš til gjaldžrotaskipta gilda įkvęši XV. kafla laga um gjaldžrotaskipti o.fl. 59. gr. Fjįrhęš skašabóta, óbeint tjón. Nś getur annar samningsašila krafist skašabóta vegna vanefnda og skulu žį bęturnar svara til žess fjįrhagslega tjóns sem hann hefur oršiš fyrir vegna žeirra. Žetta į žó ašeins viš um tjón sem sį er įbyrgš ber gat meš sanngirni séš fyrir sem sennilegar afleišingar vanefnda. Žegar lög žessi gera greinarmun į beinu og óbeinu tjóni telst óbeint tjón vera:
Įkvęši 2. mgr., um hvaš telja skuli óbeint tjón, eiga ekki viš um kostnaš vegna:
Um kostnaš sem fellur undir 3. mgr. skulu gilda reglur um beint tjón. 60. gr. Takmörkun tjóns. Lękkun bóta. Nś vanrękir samningsašili skyldu sķna til aš takmarka tjón meš hęfilegum ašgeršum og veršur hann žį sjįlfur aš bera žann hluta tjóns sķns. Lękka mį skašabętur ef žęr teljast ósanngjarnar ķ garš hins bótaskylda žegar litiš er til umfangs tjóns samanboriš viš žaš tjón sem venjulega veršur ķ sambęrilegum tilvikum og atvika aš öšru leyti. 61. gr. Vextir, drįttarvextir. Um vexti og drįttarvexti samkvęmt lögum žessum gilda įkvęši laga um vexti og verštryggingu. 62. gr. Gildistaka. Lög žessi öšlast gildi 1. jśnķ 2002. Lögin gilda einvöršungu um žį samninga sem geršir verša eftir gildistöku žeirra.