Lagasafn. Ķslensk lög 12. aprķl 2024. Śtgįfa 154b. Prenta ķ tveimur dįlkum.
2006 nr. 53 13. jśnķ
1. gr.
Samkvęmt žvķ sem męlt er fyrir um ķ lögum žessum veršur sönnunargagna aflaš vegna ętlašra brota gegn eftirfarandi hugverkaréttindum:
2. gr. Sżslumenn og löglęršir fulltrśar žeirra veita atbeina til öflunar sönnunargagna į grundvelli laganna aš undangengnum dómsśrskurši, sbr. 1. mgr. 9. gr. Um hęfi sżslumanna og fulltrśa žeirra til ašgerša samkvęmt lögunum fer eftir reglum laga um hęfi dómara til aš fara meš einkamįl ķ héraši, eftir žvķ sem viš getur įtt. Ef sżslumašur er vanhęfur til ašgerša samkvęmt lögunum setur [rįšherra]1) annan löghęfan mann til aš vinna verkiš ķ hans staš. Žóknun hans greišist samkvęmt įkvöršun [rįšherra]2) śr rķkissjóši. 3. gr. Nś gerir sį sem telur sig rétthafa hugverkaréttinda er getur ķ 1. gr. eša sį sem lögum samkvęmt hefur heimild til aš hagnżta žau réttindi sennilegt aš einhver hafi brotiš gegn žeim réttindum og er žį heimilt aš kröfu hans sem geršarbeišanda aš afla sönnunargagna samkvęmt lögunum hjį viškomandi sem geršaržola. Sönnunargagna veršur ekki aflaš į grundvelli laganna:
4. gr. Sönnunar veršur aflaš į staš sem geršaržoli hefur umrįš yfir meš athugun į öllum žeim gögnum og tękjum sem haft geta žżšingu viš mat į žvķ hvort og ķ hvaša męli brotiš hafi veriš gegn žeim hugverkaréttindum sem getur ķ 1. gr. Nęr könnunin mešal annars til söluvöru, véla og framleišslutękja, bókhaldsgagna, pöntunarsešla, kynningarefnis, tölvugagna og hugbśnašar. Athugun į gögnum og tękjum mišar ekki aš žvķ aš leiša ķ ljós hvort framleišslutęki eša vélar geršaržola brjóta gegn einkaleyfi. Sönnunar veršur ekki aflaš meš gögnum sem hafa aš geyma upplżsingar sem óheimilt vęri aš gefa vitnaskżrslu um ķ einkamįli fyrir dómi. 5. gr. Beišni geršarbeišanda um öflun sönnunargagna skal send hérašsdómi ķ žvķ umdęmi žar sem geršaržoli į heimilisvarnaržing. Beišni skal vera skrifleg. Ķ henni skal greina svo skżrt sem verša mį:
Meš beišni skulu fylgja žau gögn sem geršarbeišandi styšur mįlatilbśnaš sinn viš. Beišni įsamt fylgiskjölum skal senda hérašsdómi ķ tvķriti. 6. gr. Eftir aš beišni hefur borist įkvešur hérašsdómari staš og stund žinghalds og tilkynnir žaš ašilum meš hęfilegum fyrirvara og sannanlegum hętti. Ķ tilkynningu til geršaržola skal tekiš fram hverju žaš varši ef ekki veršur sótt žing af hans hįlfu auk žess sem tilkynningunni skulu fylgja gögn mįlsins. Nś leikur hętta į aš sönnunargögnum verši komiš undan, žeim eytt eša breytt eša aš drįttur vegna tilkynningar geti valdiš réttarspjöllum og er žį heimilt eftir rökstuddri beišni geršarbeišanda aš vķkja frį skyldu skv. 1. mgr. til aš tilkynna geršaržola um žinghaldiš. 7. gr. Ef geršarbeišandi sękir ekki žing žegar beišni hans er tekin fyrir eša ekki veršur af žingsókn hans sķšar skal beišnin talin fallin nišur. Hérašsdómari getur śrskuršaš geršaržola ómaksžóknun śr hendi geršarbeišanda ef sótt hefur veriš žing af hans hįlfu og žóknunar veriš krafist. Nś sękir geršaržoli ekki žing eša hann hefur ekki veriš bošašur til žinghaldsins, sbr. 2. mgr. 6. gr., og skal mįliš žį tekiš til śrskuršar. Įšur skal žó hérašsdómari leita svara viš sérhverju žvķ sem hann telur óljóst eša ónógar upplżsingar komnar fram um og getur haft žżšingu viš mat į žvķ hvort oršiš veršur viš beišninni. Ķ žvķ skyni og til aš leggja fram frekari gögn getur hérašsdómari veitt geršarbeišanda skamman frest. 8. gr. Nś er sótt žing af hįlfu geršaržola og er honum žį heimilt aš leggja fram greinargerš ķ žinghaldi sem hérašsdómari hefur įkvešiš skv. 1. mgr. 6. gr. Ef beišni geršarbeišanda er andmęlt skal mįliš sótt og variš munnlega eins og mįliš liggur fyrir eftir aš ašilar hafa lagt fram gögn viš žingfestingu. Skżrslutökur fara ekki fram og veršur mįlinu ekki frestaš til frekari gagnaöflunar en žó mį veita skamman frest til undirbśnings fyrir munnlegan mįlflutning. 9. gr. Svo fljótt sem verša mį eftir aš beišni hefur veriš tekin til śrskuršar skal hérašsdómari kveša upp śrskurš um hvort aflaš skuli sönnunargagna vegna ętlašs brots gegn hugverkaréttindum. Ķ śrskurši hérašsdómara skal afmarkaš hvaša gagna verši aflaš og hvar žeirra skuli leitaš hjį geršaržola. Hérašsdómari skal gęta žess af sjįlfsdįšum hvort lagaskilyrši séu fyrir hendi til aš sönnunargagna verši aflaš į grundvelli laganna žótt beišni hafi ekki veriš mótmęlt. 10. gr. Geršarbeišandi skal senda śrskurš hérašsdóms um heimild til aš afla sönnunargagna vegna ętlašs brots į hugverkaréttindum til sżslumanns ķ žvķ umdęmi žar sem sönnunargagna veršur aflaš. Nś veršur sönnunargagna aflaš ķ fleiri umdęmum og er žį heimilt aš beina śrskuršinum samtķmis aš viškomandi sżslumönnum. 11. gr. Įšur en sönnunargagna veršur aflaš er sżslumanni rétt aš setja žaš skilyrši aš geršarbeišandi setji tiltekna tryggingu fyrir kostnaši viš mešferš mįlsins og fyrir greišslu skašabóta sem geršaržoli kynni aš öšlast rétt til vegna beišninnar og mešferšar hennar. Fjįrhęš tryggingar skal sundurgreind eftir žvķ hvort um er aš ręša tryggingu fyrir kostnaši sżslumanns viš mešferš mįlsins eša hugsanlegu tjóni sem beišni og mešferš hennar kann aš valda geršaržola. Mešan mįl er til mešferšar hjį sżslumanni getur hann breytt įkvöršun sinni um tryggingu eftir žvķ sem rétt žykir ķ ljósi framvindu mįlsins. Nś leggur geršarbeišandi ekki fram tryggingu innan hęfilegs frests sem sżslumašur įkvešur og er žį mįliš falliš nišur. Ef geršarbeišandi vill ekki una įkvöršun sżslumanns getur hann krafist śrlausnar hérašsdómara um trygginguna. Um mešferš įgreiningsmįlsins fer eftir 14. kafla laga um ašför, eftir žvķ sem viš getur įtt. 12. gr. Sżslumašur aflar sönnunargagna meš leit hjį geršaržola. Aš žvķ marki sem naušsynlegt er til aš tryggja sönnun į ętlušu broti er sżslumanni rétt aš leggja hald į hluti eša skjöl og taka myndir eša afrita gögn, žar meš tališ į tölvutęku formi. Nś er hlutur tekinn śr vörslum geršaržola viš ašgerš samkvęmt lögunum og skal žį sżslumašur aš kröfu geršaržola varšveita hlutinn į kostnaš geršarbeišanda. Viš leit skal žess gętt aš ekki verši gengiš lengra en naušsynlegt er meš hlišsjón af žeim ętlušu brotum sem afla į sönnunar um. Sżslumašur getur kvatt til menn sem hafa višeigandi sérfręšižekkingu til aš annast leit eša nįnar afmarkaša žętti hennar. Eftir žörfum felur sżslumašur žeim sem hann hefur kvatt til aš taka saman skżrslu um athugunina. Sżslumašur įkvešur žóknun žeirra sem hann hefur kvatt til sér til ašstošar. Sżslumanni er rétt aš beita valdi aš žvķ marki sem naušsynlegt er til aš framkvęma leit hjį geršaržola. Eftir žörfum ber lögreglu aš veita sżslumanni lišsinni ķ žvķ skyni. 13. gr. Geršarbeišanda er eingöngu heimilt aš vera višstaddur žegar sönnunargagna er aflaš aš žvķ marki sem naušsynlegt er til aš veita upplżsingar. Sżslumašur tekur įkvöršun um višveru geršarbeišanda og er heimilt aš įkveša aš athugun fari fram aš honum fjarstöddum. 14. gr. Sżslumašur skal meš hęfilegum fyrirvara og sannanlegum hętti tilkynna geršaržola hvar og hvenęr hafist veršur handa viš aš afla sönnunargagna, nema śrskuršur hafi gengiš įn žess aš geršaržola vęri tilkynnt um mįliš, sbr. 2. mgr. 6. gr. Nś hittist geršaržoli ekki fyrir, umbošsmašur hans eša fyrirsvarsmašur og er sżslumanni žį rétt aš fela maka eša öšrum heimilismanni 18 įra og eldri aš gęta hagsmuna viškomandi ef einstaklingur į ķ hlut. Ef beišni beinist aš öšrum en einstaklingi felur sżslumašur stjórnanda eša starfsmanni geršaržola aš gęta hagsmuna hans. Ekki stendur ķ vegi žess aš sönnunargagna verši aflaš žótt enginn hittist fyrir en heimilt er aš fresta leit ef žannig stendur į og žaš žykir geta greitt fyrir mešferš mįlsins. Ef enginn er višstaddur fyrir geršaržola skal sżslumašur kvešja til vott til aš vera viš ašgeršina. 15. gr. Nś hefur śrskuršur gengiš um heimild til öflunar sönnunargagna įn žess aš geršaržola hafi veriš tilkynnt um mįliš, sbr. 2. mgr. 6. gr., og snżr sżslumašur sér žį fyrirvaralaust aš geršaržola. Ef geršaržoli eša fyrirsvarsmašur hittast ekki fyrir er sżslumanni rétt aš fresta žvķ aš fram fari leit ef žaš er unnt įn žess aš spilla hagsmunum geršarbeišanda. Verši žvķ ekki komiš viš getur sżslumašur fališ žeim sem getur ķ 2. mgr. 14. gr. aš gęta hagsmuna viškomandi eša framkvęmt leit įn žess aš nokkur sé višstaddur. Ef enginn er višstaddur fyrir geršaržola skal sżslumašur kvešja til vott til aš vera viš ašgeršina. Eftir ósk geršaržola eša žess sem fališ hefur veriš aš gęta hagsmuna hans skal sżslumašur gera stutt hlé į mešferš mįlsins til aš unnt verši aš kvešja til lögmann. Hlé veršur žó ekki gert ef hętt er viš aš hagsmunir geršarbeišanda kunni aš spillast. 16. gr. Geršarbeišandi greišir sżslumanni allan kostnaš sem fellur til viš öflun sönnunargagna samkvęmt lögunum. Ef sett hefur veriš trygging fyrir kostnaši mį ganga aš henni nema geršarbeišandi kjósi aš gera upp meš öšrum hętti sem sżslumašur samžykkir. Aš loknu uppgjöri skal tryggingu fyrir kostnaši eša eftirstöšvum hennar skilaš til geršarbeišanda. Sönnunargögn verša ekki afhent geršarbeišanda nema kostnašur viš öflun žeirra hafi veriš greiddur. 17. gr. Tryggingu vegna hugsanlegrar skašabótakröfu geršaržola skal skilaš aš fullnęgšu einhverju eftirtalinna skilyrša:
18. gr. Sżslumašur fęrir geršabók um öflun sönnunargagna vegna ętlašra brota į hugverkaréttindum. Fer um form hennar eftir reglum sem [rįšherra]1) setur. Ķ geršabók skal greint hvar og hvenęr sönnunargagna var leitaš, hverjir hafi veriš višstaddir, hvaša gögn hafi legiš frammi og hvaš hafi aš öšru leyti fariš fram. Žį skal rakiš hvaša sönnunargagna var aflaš og hvernig. Viš lok fyrirtöku mįlsins les sżslumašur upp bókun sķna fyrir višstadda eša kynnir žeim meginatriši hennar ef žeir telja žaš nęgja. Žeim skal gefinn kostur į aš undirrita bókunina įsamt sżslumanni. Nś hefur sönnunargagna veriš aflaš įn žess aš nokkur vęri višstaddur af hįlfu geršaržola og sendir žį sżslumašur viškomandi svo fljótt sem verša mį endurrit śr geršabók um fyrirtöku mįlsins. 19. gr. Śrskuršur hérašsdómara um heimild til öflunar sönnunargagna samkvęmt lögunum sętir kęru til [Landsréttar].1) [Ašrir śrskuršir Landsréttar en męlt er fyrir um ķ 1. mgr. 167. gr. laga um mešferš einkamįla verša ekki kęršir til Hęstaréttar.]1) Um kęrufresti, kęruna sjįlfa og mešferš hennar ķ héraši og fyrir [Landsrétti og]1) Hęstarétti gilda sömu reglur og um kęru ķ almennu einkamįli. Kęra śrskuršar hérašsdómara frestar ekki ašgeršum samkvęmt lögunum. Žó skal sżslumašur ekki afhenda geršarbeišanda sönnunargögn sem aflaš hefur veriš fyrr en aš lišnum kęrufresti hafi mįlskot ekki įtt sér staš en ella ekki fyrr en leyst hefur veriš śr mįlinu fyrir ęšra dómi. Nś er śrskurši hérašsdómara hnekkt aš einhverju leyti eša öllu fyrir [ęšri dómi]1) og skal sżslumašur žį skila geršaržola sönnunargögnum ķ samręmi viš žį nišurstöšu. 20. gr. Nś hefur śrskuršur gengiš um heimild til öflunar sönnunargagna įn žess aš geršaržola vęri tilkynnt um mįliš, sbr. 2. mgr. 6. gr., og er honum žį heimilt aš krefjast endurupptöku mįlsins fyrir hérašsdómi innan tveggja vikna frį žvķ hann eša umbošsmašur hans fékk vitneskju um śrskuršinn. Um mįlsmešferšina eftir endurupptöku fer eftir II. kafla, žó žannig aš falli žingsókn geršaržola nišur eftir endurupptöku stendur upphaflegur śrskuršur óhaggašur. Sżslumašur skal ekki afhenda geršarbeišanda sönnunargögn sem aflaš hefur veriš fyrr en aš lišnum fresti skv. 1. mgr. ef ekki er krafist endurupptöku en ella ekki įšur en śrskuršur hefur gengiš į nż. Ef heimilt er aš krefjast endurupptöku skv. 1. mgr. veršur śrskuršur hérašsdómara ekki kęršur til [Landsréttar].1) Śrskuršur hérašsdómara ķ kjölfar endurupptöku veršur kęršur eftir žvķ sem segir ķ 19. gr. 21. gr. Geršarbeišandi skal innan fjögurra vikna frį žvķ sönnunargögn standa honum til reišu höfša dómsmįl į grundvelli žeirra į hendur geršaržola. Nś hefur mįl ekki veriš höfšaš aš lišnum žeim fresti og skal geršarbeišandi žį skila žeim sönnunargögnum sem aflaš var. Ef mįl er höfšaš aš lišnum fresti skv. 1. mgr. veršur dómur ekki reistur į žeim sönnunargögnum sem aflaš var. Žetta į žó ekki viš ef geršaržoli leggur gögnin fram. 22. gr. Nś hefur ekki veriš leitt ķ ljós aš brotiš hafi veriš gegn žeim hugverkaréttindum sem um getur ķ 1. gr. og į žį geršaržoli kröfu um skašabętur fyrir fjįrtjón og miska śr hendi geršarbeišanda. Höfša skal dómsmįl skv. 1. mgr. innan sex mįnaša frį žvķ frestur leiš fyrir geršarbeišanda til aš höfša mįl skv. 1. mgr. 21. gr. eša mįli lauk įn žess aš kröfur hans nęšu fram aš ganga. 23. gr. Lög žessi öšlast gildi 1. jślķ 2006.